Prilagođeno pretraživanje

srijeda, 22. lipnja 2011.

Tenk – mobilnost tenka

Par tisuća konjskih snaga i visoka maksimalna brzina tenka, ne znače istovremeno i visoku mobilnost (pokretljivost). Par tisuća konjskih snaga također ne pomaže ako vozilo raspolaže podvozjem koje omogućuje maksimalnu brzinu u terenu od npr. 25 km/h.

Pod pojmom taktičke pokretljivosti debatira se o sposobnosti kretanja pojedinog vozila u terenu, pogotovo pod ratnim uvjetima. Kriteriji kod toga su:

- Sposobnost ubrzavanja („Skok iz zaklona“)
- Sposobnost prevladavanja prepreka (jame, stepenice, usponi, nagibi, voda, itd.)
- Sposobnost kretanja u terenu ( Naglasak kod ove sposobnosti osobito leži na sposobnosti kretanja po mekom i vlažnom tlu, tj. trakciji)
- Maksimalna moguća brzina u teškom terenu (Potencijal podvozja; redukcija oscilacije amortizera)

Prvu mjerivu vrijednost predstavlja stupanj motorizacije – tj. omjer kW pogonske snage na tonu tenka. Vrijednosti slijede:

- LECLERC : 1 100 kW / 55 to = 20,0 kW/to
- Leopard 2 A6 : 1 100 kW / 62,4 to = 17,6 kW/to
- Abrams M1 A2 : 1 100 kW / 62,8 to = 17,5 kW/to
- Challenger 2 : 880 kW / 62, 5 to = 14,1 kW/to
Ukratko: Britanski Challanger 2 je malo sporiji, a francuski LECLERC je najagilniji.

Kod prevladavanja prepreka usprkos svemu nema većih razlika. Leopard 2 i LECLERC mogu prelaziti vodu do dubine 4 metara – drugi to ne mogu.

Za kretanje po terenu specifični pritisak na tlo je prva reprezentativna veličina – koliko je ta vrijednost manja, toliko je lakše kretanje po terenu.

- Challenger 2 : 8,63 N/cm 2
- LECLERC : 9,60 N/cm 2
- Leopard 2 A6 : 9,92 N/cm 2
- Abrams M 1 A2 : 10,8 N/cm 2

Američki tenk Abrams M 1 ima „manje“ poteškoće u teškom terenu, u odnosu na druge...

Mobilnost u lakom terenu se jednostavnim mjerilima i kriterijima ne može opisati: u ovom slučaju sva četiri modela imaju dovoljan stupanj mobilnosti – jedinu prednost možda imaju Leopard 2 i Abrams M 1 A 2 zbog ovjesa gusjenica sa 7 ležaja.

Kod operativne mobilnosti (pokretljivosti) radi se o premještanju jedinice ( tenkovske jedinice) preko udaljenosti od 50 – 300 km – najčešće na cestama. Ovdje su ponovno drugi kriteriji važni.

- područje vožnje (domet sa jednim punjenjem spremnika goriva)
- Izdržljivost relevantnih komponenti ( termičko opterećenje dijelova ovjesa i dijelova zaduženih za prijenos energije)
- Mogućnost kontroliranja vozila ( stupanj opterećenja za vozača, i sl.)

U ovom slučaju je interesantan vozni domet vozila kod vožnje cestom – najčešće je ta vrijednost „uljepšana“ i za praktičnu uporabu irelevantna, budući da ni jedan vojnik neće tenk voziti do zadnje kapi goriva.

Vozni domet tenka:
- LECLERC : 550 km
- Leopard 2 A6 : 540 km
- Abrams M1 A2 : 460 km
- Challenger 2 : 450 km

Leopard 2, Challenger 2 i LECLERC raspolažu dizelskim motorima s 12 cilindara, koji se odlikuju relativno malom potrošnjom (ca. 220 – 350 l/100 km na cesti).

Amerikanci krajem 70-ih godina nisu raspolagali upotrebljivim dizel motorom za tenk, stoga su uložili mnogo truda u razvoj plinske turbine za serijsku proizvodnju; u optimalnom slučaju ona troši 450 l / 100km na cesti.

Mnogo objektivniji rezultati potrošnje goriva su dobiveni zahvaljujući švedskom usporednom testu tenkova iz 1994. Za vrijeme testiranja kristalizirale su se sljedeće vrijednosti.

- Leopard 2 A4 : 720 l/ 100 km
- LECLERC : 1 380 l/100 km
- Abrams M 1 A1 : 1 480 l/100 km
- Challenger 2 : nije sudjelovao.

Zaključak:

Kod mobilnosti (pokretljivosti) tenka postoje malene razlike. LECLERC je zahvaljujući manjoj težini agilniji, 60 – tonskim tenkovima je nešto teže, a Challenger 2 nije dovoljno motoriziran. A plinska turbina je Abramsu M1 A2 prouzročila pravi problem: U praksi je turbina bila uzrok dramatične potrošnje goriva (napomena: To je uzrok velikih logističkih poteškoća u vezi s opskrbom gorivom!) – a iznimno velik protok zraka iziskuje pogotovo u pustinjskim uvjetima česte intervale održavanja filtera. Amerikanci momentalno opremaju Abrams M 1 filterom za zrak koji se samostalno čisti, što je i više nego potrebno.


Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Tajno oružje rusa – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru

Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju
Nafta – crno zlato iz dubine

Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?

Nema komentara: