Prilagođeno pretraživanje

subota, 26. svibnja 2007.

Tajni ruski torpedo – jesu li rusi po naređenju Kremlja razvili super-torpedo?


Obavijeni mjehurom plina lete kroz vodu, a pogoni ih raketni motor: Zahvaljujući modernoj tehnici ruski „škval“ torpedo postiže brzinu veću od 360 km/h. To je četiri puta veća brzina u odnosu na NATO–ove podvodne projektile. Možda je to novo čudo iz istoka već uzrokovalo prve nesreće – potonuće podmornice „Kursk“.

Prvi torpedo je razvijen u 19.st. Ali sa tim primjercima današnje Hightech naoružanje nema mnogo zajedničkog: Današnji primjerci sami traže svoj cilj, te se čak nakon lansiranja mogu reprogramirati.

Tajni ruski torpedo – razvoj torpeda do drugog svjetskog rata

Prvobitno se svaki oblik eksploziva koji se aktivirao pod vodom smatrao torpedom. Na taj način su se u američkom građanskom ratu potapljali oklopni brodovi. Eksploziv se uz pomoć motke približio brodu, te se tada aktivirao. Takav oblik ratovanja je bio prilično riskantan, budući da se je prvo bilo potrebno neprimjećeno približiti brodu.

Prvi torpedo s vlastitim pogonom

Prvi torpedo s vlastitim pogonom je 1886. razvio englez Robert Whitehead uz pomoć austrijskog oficira. Opremljen bojnom glavom od 18 kg ovaj je torpedo imao domet od 200 m. U nadolazećim godinama je torpedo postajao sve brži, povećavao se domet i količina eksploziva, ali nije mogao mijenjati kurs nakon aktivacije. Torpedo je zadržavao kurs do kad je ostao bez goriva, ili do trena kad je pogodio cilj.

Zastrašujuća podmornica u 2.svj. ratu

U prvom svjetskom ratu je njemačka mornarica prvi puta torpedo koristila u većoj količini kod opremanja vlastitih podmornica. Projektili cigarastog oblika se od tog trena smatraju najvažnijim alatom podvodnih jedinica. Svoje zastrašujuće djelovanje  torpedo je dokazao prije svega u 2. svj. ratu: Zahvaljujući njima tisuće savezničkih ratnih i trgovačkih brodova su potopljene od strane njemačkih podmornica.

Torpedo - Cik-cak u cilj

U to doba su pojavili se prvi  modeli torpeda s upravljanjem. Njemački „Flächenabsuchtorpedo“ (FAT) se kretao programiranim cik-cak kursom da bi povisio vjerojatnost pogodka kod napada na konvoj. „Zaunkönig“ torpedo je za razliku od njega svoj cilj tražio akustički – orijentirao se pomoću zvuka (buke) koji je uzrokovao njegov cilj.

Tajni ruski torpedo  – inteligentni podvodni projektili.

Najveći moderni torpedoi su do 7 metara dugi i do 1,5 tona teški. Stlačeni zrak ili klip lansira takav projektil iz torpedne cijevi. Da bih mogli pratiti svoje ciljeve, današnji torpedoi su opremljeni ekstremno osjetljivim senzorima. Oni omogućuju prijam i analizu akustičkih signala udaljenih brodova. Torpedoi također sami mogu odašiljati zvučne signale, kako bi se mogli pomoću eho-a orijentirati.

Naredbe za torpedo prolaze kroz bakrenu žicu

Neki tipovi torpeda ostaju nakon lansiranja spojeni s brodom preko bakrene žice. Kroz bakrenu žicu informacije prolaze od torpeda do broda i obrnuto. Na taj se način u svako vrijeme može promijeniti cilj ili prekinuti napad.Projektilom se upravlja do kad ne pronađe i uništi cilj.

Eksplozije torpeda ispod broda

Moderni torpedo ne juri direktno u brod, da bi kod prvog dodira eksplodirao. Mnogo efektivniji su kada eksploziv detonira nekoliko metara ispod broda. Eksplozija uzrokuje ogromni plinski mjehur koji može uzrokovati lomljenje broda na dva dijela.

Senzori mogu ometati torpedo

Na takve napade nisu spremni ni ogromni ratni brodovi, kao ni nosači zrakoplova. U slučaju da torpedo pogodi kormilo ili propelere broda, takav gigant bih ostao ograničenih manevarskih sposobnosti, ili potpuno nepokretan – a samim time lak plijen za daljnje projektile. Stoga se ratni brodovi najčešće kreću u formaciji od više brodova. Okolina se kod toga neprestano pretražuje za sumnjivim objektima. Jedina mogućnost obrane od torpeda je da se projektil uz pomoć plutajućeg senzora navede na pogrešan kurs. Signali koje prima i odašilje takav senzor privlače projektil. Zahvaljujući tome uništava se samo senzor, a brod ostaje neoštećen.

Od ruskih nadtorpedoa se praktički nije moguće braniti

Pretpostavka za uspješnu obranu torpeda je pravovremeno otkrivanje nadolazećeg projektila. To je moguće npr. kad se približava torpedo cigarastog obika s brzinom od 80 km/h – kao momentalno najbrži modeli NATO-a. Novi ruski izum ne ostavlja cilju praktički nikakvu mogućnost obrane. Takozvani „škval“ torpedo napada cilj s brzinom većom od 360 km/h.

Tajni ruski torpedo  – oluja iz istoka

Počeci su bili u 60-im godinama. Od tada se pod vodstvom tehničara Michaila Merkulova radilo na daljnjem razvoju torpedoa za podmornice. Zapadni tehničari su tom projektu prognozirali neuspjeh i brzu propast. Bili su šokirani kad su u 80. –im godinama sovjeti uspjeli: „šhkval“, tj. „Oluja“ su nazvali to otkriće – torpedo koji je najmanje četiri puta brži od NATO – ovih konkurenata.

Tajni ruski torpedo - Let pod vodom

Kako su znanstvenici uspjeli povisiti brzinu svojih torpedoa tako značajno? Voda naime uzrokuje mnogo veće trenje od zraka. Rješenje zvuči prilično jednostavno, ali je tehnički gledano vrlo problematično za realizaciju. Torpedo ne „pliva“, već „leti“ – obavijen mjehurom plina, a za pogon koristi raketni motor.

Nevjerojatno brz torpedo zahvaljujući superkavitaciji

Fenomen koji su tehničari kod tog projekta koristili naziva se kavitacija. Ako se objekti pod vodom ubrzaju na brzinu veću od 180 km/h, zbog pod tlaka oko njih nastaju mjehurići. Kod brzih brodova može čak doći i do toga da se propeler okreće u „šupljini“ bez kontakta s vodom. Za svoj „Shkval“ su sovjetski istraživači taj efekt djelomično „proširili“ pomoću ispušnih plinova rakete – do superkavitacije. Obavijen mjehurom plina torpedo više praktički ne dolazi u kontakt s vodom i stoga se trenje drastično smanjuje. Najnoviji oblici ovog nadtorpeda postižu navodno brzinu veću od 500 km/h.

Je li na „Kursku“ eksplodirao „škval“-Torpedo?

Momentalno su navodno sve ruske podmornice opremljene „škval“ torpedoima. To otvara i novu perspektivu u odnosu na ponašanje ruske vojske i političkog vodstva nakon potonuća Kurska u kolovozu 2000. Rusi su odbili svaku pomoć kod spašavanja posade – vjerojatno zbog straha od špijunaže. Sumjna se da je „Kursk“ trebao testirati najnoviju verziju škvala. Škval je kod testiranja navodno eksplodirao u torpednoj cijevi zbog defektne bojne glave i time uzrokovao potonuće Kurska.

Tajni ruski torpedo  – visokobrzinski projektili - pod vodom s većom brzinom od 5000 km/h?

Američki znanstvenici su pokušali smanjiti rusku prednost kod razvoja torpeda. Kod potrage za uzorima iz prirode pronašli su pingvine. Ti pametni plivači koriste efekt kavitacije. Kod plivanja ispuštaju zrak kroz kožu. Mjehurići koji kod toga nastaju smanjuju otpor vode. Princip koji obećava ospjeh: Prema tom uzoru su znanstvenici izradili projektil i njime su postavili novi brzinski rekord. Njihov projektil je postigao brzinu od 1500 metara u sekundi, što odgovara brzini od 5400 km/h. Istraživač Thomas Gieseke tvrdi da su moguće brzine od čak 3000, 4000 ili 5000 metara u sekundi.

Projekt budućnosti : Torpedo „Manta“

Prema zamislima znanstvenika. Konflikti pod vodom će se u budućnosti rješavati pomoću robota. Od podmornica bi se u budućnosti trebale odvojiti podmornice – roboti (bez ljudske posade). Prvi prototip Manta projekta već postoji. Manta treba protivničke podmornice pronaći i u slučaju potrebe napasti. Prednost: Kod opasnih misija amerikanci ne bi morali riskirati živote vlastitih ljudi. Robot će navodno funkcionirati bez torpedoa; jedino naoružanje bit će viskobrzinski projektili iz laboratorija Thomasa Giesekea.

San američke mornarice je podmornica obavijena plinskim mjehurom. Bez većeg otpora na taj bi način  podmoornica po uzoru na torpedo mogla postići brzinu od 5000 km/h.

Metal Storm – najbrže vatreno oružje svijeta
Tenk – odlike dobrog oklopnog vozila
Philadelphia Eksperiment – Teleportiranje je moguće?!
Čelični divovi – tajni razvoj nuklearnih podmornica
Nevidljivi špijuni – kako nas policija i tajne službe nadziru

Popravak električnih vodova – akcija u visini
Černobil – 21 godina poslije
Energija vjetra – snaga zraka u pokretu
Vodik – energija budućnosti
Gorivo budućnosti – može li vodik spriječiti energetsku krizu?
Crni pijesak – zbog čega Kanada raspolaže ogromnim zalihama nafte
Vjetrenjače pod vodom – kako plima i oseka stvaraju električnu energiju
Energija iz vulkana – kako se koristi toplina iz unutrašnjosti Zemlje
Kako vodene mase na pritisak tipke stvaraju električnu energiju
Nafta – crno zlato iz dubine

Pregovarati kao u filmu – Pravi li kino uspješne ljude?

3 komentara:

Anonimno kaže...

Ipak je priroda majka svih konstruktora.

Anonimno kaže...

Nije ni čudo, priroda svoje "konstrukcije"razvija milijunima godina.

Anonimno kaže...

Priroda ja savršena, samo što mi to sve češće zaboravljamo, umjesto da jednostavno gledamo, učimo i uživamo u njezinoj ljepoti.